Deveta knjiga pod naslovom Hrvatska filozofija od obnove Zagrebačkog sveučilišta 1874. do osnutka Nezavisne Države Hrvatske 1941. Knjigu je objavila Služba Božja iz Splita. Urednik knjige je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Relja. Knjiga sadrži 508 stranica.
Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Darija Škarice (Institut za filozofiju – Zagreb):
„Zaključno treba istaknuti da je ovo prvi autorski pregled povijesti hrvatske filozofije od 1874. do 1941. godine, sustavan i cjelovit. Odlikuje se jasnom koncepcijom, logičnim rasporedom građe i jasnim stilom, odmjerenim sudom o pojedinom filozofu i njegovoj važnosti u kontekstu hrvatske filozofije dotičnog razdoblja u cjelini, kao i smislom za povijesni i institucionalni okvir njezina razvoja. Temelji se podjednako na studiju izvornih djela i iscrpnu poznavanju literature“.
Ukratko o knjizi:
Knjiga Hrvatska filozofija od obnove Zagrebačkog sveučilišta 1874. do osnutka Nezavisne Države Hrvatske 1941. dio je tematski puno šireg istraživanja novije hrvatske filozofske baštine. U njoj se progovara o iznimno važnim temama kao što su politička i kulturna situacija na području Hrvatske od 1874. do 1941. godine i hrvatska filozofija u 19. stoljeću do obnove Sveučilišta. Nadalje, prikazan je život, rad i stvaralaštvo hrvatskih filozofa na Katedri za filozofiju na Zagrebačkom sveučilištu, a također je obrađena i filozofija kršćanskog nadahnuća koja obuhvaća i neoskolastičku filozofiju, kao i personalističku filozofiju kršćanskog nadahnuća. Na koncu, knjiga se bavi i prikazom marksističke filozofije između dvaju svjetskih ratova.
Broj spomenutih i obrađenih domaćih filozofa govori itekako u prilog da su imali važnu društvenu, kulturnu i znanstvenu ulogu u naznačenome povijesnom razdoblju od 1874. do 1941. godine. Hrvatski filozofi svojim djelima i društvenom zauzetošću postali su važan dio naše domaće kulture i bez poznavanja njihova života i rada ne može se dobiti cjeloviti uvid u ovo kulturno razdoblje.
Ova studija želi također potaknuti ostale istraživače na još zauzetije bavljenje hrvatskom filozofskom baštinom kako bi se pred našom domaćom kulturnom javnosti, a onda i pred onom stranom, otkrilo bogatstvo naše domaće filozofijske misli.