Kategorija: Nekategorizirano

Doc. dr. dr. sc. Ivan Macut i dr. sc. Dinko Aračić napisali su uvodnu studiju i priredili pisma o. fra Ante Antića vjernicima laicima u knjizi pod naslovom Miljokazi na putu života. Pisma vjernicima laicima.

Izdavači su vicepostulatura sluge Božjega o. fra Antića i Humanitarna udruga fra Ante Antić iz Zagreba. Knjiga sadrži 216 stranica, a predgovor za knjigu napisao je provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja dr. sc. fra Marko Mrše.

Knjiga je podijeljena na tri dijela:

I. Fra Ante Antić – duhovni savjetnik

II. Antićeva pisma vjernicima laicima

III. Izbor iz Antićevih pisama vjernicima laicima

Vrijednost knjige nalazi se u tome što sada po prvi puta imamo javno dostupan izbor iz pisama vjernicima laicima upućenih od strane fra Ante Antića, a što predstavlja dragocjeni izvor za bolje upoznavanje njegove duhovnosti.

Knjiga sadrži ukupno 168 stranica, a recenzenti su: doc. dr. sc. Emanuel Petrov i doc. dr. sc. Daniel Patafta. Knjigu je izdala Služba Božja.

U petak 10. prosinca 2021., s početkom u 9.00 sati, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Vlaška 38, dvorana I, održat će se Međunarodni znanstveni ekumenski simpozij „Dvadeseta obljetnica Ekumenske povelje (Charta oecumenica) – recepcija i perspektive“. Na Simpoziju će sudjelovati znanstvenici s područja ekumenske teologije s katoličkih, pravoslavnih i protestantskih fakulteta iz Hrvatske (Zagreb, Split, Đakovo i Osijek), Bosne i Hercegovine (Sarajevo), Srbije (Beograd), Slovenije (Ljubljana) i Njemačke (Münster).

U sklopu Simpozija bit će izložena sljedeća predavanja: „Kontekst nastanka, narav i polazišni ciljevi Ekumenske povelje“ – prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić (Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za ekumensku teologiju i dijalog „Juraj Križanić“); „Smjernice i poticaji Ekumenske povelje u pogledu međucrkvenih odnosa u Europi“ – doc. dr. sc. Antun Japundžić (Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku); „Vizija Ekumenske povelje o Crkvama kao sukreatoricama boljitka Europe“ – izv. prof. dr. sc. Lidija Matošević (Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu); „Međureligijska suradnja u Bosni i Hercegovini u zrcalu Ekumenske povelje“ – doc. dr. sc. Mario Bernadić (Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu); „Značajnije ekumenske aktivnosti u Hrvatskoj od potpisivanja Ekumenske povelje do danas“ – lic. theol. Ivan Pleše (doktorand na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu); „Ekumenski položaj i suradnja crkvi u Sloveniji“ – doc. dr. sc. Bogdan Dolenc (Teološka fakulteta Univerze v Ljubljani, umirovljeni profesor); „Ekumenski odnosi u Njemačkoj prije i poslije Ekumenske povelje“ – prof. dr. sc. Thomas Bremer (Ökumenisches Institut, Katholisch–Theologische Fakultät, Westfälische Wilhelms-Universität Münster); „Ekumenska povelja – pravoslavna perspektiva“ – izv. prof. dr. sc. Rade Kisić (Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu); „Diverzitet, homogenizacija i tolerancija“ – dr. sc. Danijel Berković (Biblijski institut u Zagrebu); „Novozavjetna eshatologija kao ekumenski impuls – dr. sc. Gregory S. Thellman (Visoko evanđeosko teološko učilište u Osijeku); „Teološka interpretacija Ekumenske povelje“ – doc. dr. sc. Ivan Macut (Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu). Službeni jezici Simpozija bit će hrvatski i engleski.

Organizatori Simpozija mole za razumijevanje jer je zbog važećih epidemioloških mjera broj mjesta u prostoru ograničen. Obvezna je dezinfekcija ruku pri ulasku u prostor te nošenje zaštitne maske tijekom boravka u prostoru. Za fizičku prisutnost kao i za online-praćenje predavanja potrebno je prijaviti se na e-mail: medjunarodna.suradnja@kbf.unizg.hr najkasnije do četvrtka 9. prosinca u 12 sati.

Doc. dr. dr. sc. Ivan Macut, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu i docent na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, objavio je knjigu iz povijesti teologije pod naslovom Teologija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Knjiga sadrži 388 stranica, a recenzenti su: prof. dr. sc. Jure Brkan; doc. dr. sc. Daniel Patafta i doc. dr. sc. Emanuel Petrov. Knjigu su izdali u suizdavaštvu Kršćanska sadašnjost iz Zagreba i Služba Božja iz Splita 2021. godine.

            Knjiga uz Uvod i Zaključak sadrži četiri poglavlja i to:

            1. Katolička Crkva u NDH;

            2. Crkvene obrazovne institucije za vrijeme NDH (Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu; Hrvatska bogoslovna akademija; Teologija u Splitu; Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj; Visoka bogoslovna škola u Đakovu; Dominikanska visoka bogoslovna škola u Dubrovniku; Vrhbosanska katolička teologija u Sarajevu; Franjevačka teologija u Sarajevu; Franjevačka bogoslovija u Mostaru);

            3. Hrvatski teolozi za vrijeme NDH (Stjepan Bakšić; Andrija Živković; Kamilo Dočkal; Božo Vuco; Dragutin Kniewald; Janko Oberški; Vilim Keilbach; Roko Rogošić; Franjo Herman; Ante Crnica);

            4. Teološka bibliografija za vrijeme NDH.

Izvadci iz recenzija:

            „Sistematično i pregledno djelo, jasan i precizan metodološki pristup, kvalitetan znanstveni kritički odnos prema problematici i veliki broj izvora korištenih, obrađenih ili predstavljenih u ovom rukopisu, daju knjizi Teologija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj visoku znanstvenu vrijednost i stručnu kvalitetu. Ovime povijest hrvatske teologije biva popunjena za jednu, vremenski kratku, ali povijesno važnu problematiku, gdje je pokazano kako sustavno teološko razmišljanje i praktična teološka misao u Crkvi u Hrvata nisu zamrli niti u teškim uvjetima Drugog svjetskog rata i ideoloških sukoba“.

                                                                       Doc. dr. sc. Daniel Patafta

            „Poradi svega navedenog ovo kapitalno djelo ddr. Ivana Macuta pokazuje kako se istina, osobito ona teološka, ne može ušutkati ni u kompleksnim vremenima, a vrijeme NDH to zasigurno jest. I tada istina nalazi putove, institucije i istaknute glasnike, koji će poput starozavjetnih proroka ukazivati na obvezu vjernosti Bogu bilo to zgodno ili nezgodno. Iz iste vjernost proizlazi dostojanstvo svakog čovjeka, koje je u navedenom razdoblju nerijetko dovođeno u pitanje. Sasvim sigurno teolozi za vrijeme NDH nisu šutjeli, nego su stručno i kritički progovarali o teološkim i drugim pitanjima onoga vremena“.

                                                                       doc. dr. sc. Emanuel Petrov

            „Rukopis koji smo pomnjivo proučili treba što prije objaviti. Ta će knjiga biti i poučno i pregledno znanstveno djelo s prvotnim ciljem da razjasni okvir pisanja pojedinih pisaca, posebno s teoloških učilišta u NDH. Knjiga Teologija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj može pomoći svima onima koji su zainteresirani za izučavanje teologije u NDH, kao i poznatijih predavača na pojedinim školskim ustanovama. Pri obradi, naš se autor služio izvorima i relevantnom literaturom. Ovaj rukopis, nakon objavljivanja, biti će nezaobilazna literatura posebno na teološkim učilištima u Hrvatskoj i dalje. Knjigu će predavači i studenti na teološkim institucijama imati kao pomoćni ili priručni tekst kod proučavanja teologije na visokim teološkim učilištima i na drugim školskim institutima kao obogaćenje i doprinos izučavanju teologije kod Hrvata“.

                                                                                   Prof. dr. sc. Jure Brkan

Ivan Macut, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja i docent na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, objavio je i četvrtu knjigu iz povijesti hrvatske filozofije pod naslovom Hrvatska filozofija u 19. stoljeću. Knjiga sadrži 236 stranica, a recenzenti su: izv. prof. dr. sc. Dario Škarica te doc. dr. sc. Daniel Patafta. Knjigu je izdala Služba Božja iz Splita.

Iz recenzija:

            U cjelini, rukopis je pisan jasnim i preglednim stilom. Koncipiran je na primjeren način, obuhvatno, uzimajući u obzir ne samo pojedine filozofe i njihova djela nego i ustanove u okviru kojih se odvijao filozofski život u Hrvatskoj XIX. stoljeća, pa i šire povijesne okolnosti i kulturne prilike koje su na taj život utjecale. Raspored građe i izbor tema dobro je promišljen. Razrada pojedine teme temelji se koliko na studiju izvornih filozofskih djela, toliko i na konzultiranju relevantne literature o dotičnim filozofima i njihovim djelima. Autorov je stav uvijek jasan i otvoren, kako kad je u skladu s u literaturi već ponuđenim sudom o dotičnom filozofu ili djelu, tako i kad je tom sudu suprotstavljen.

                                                                                               izv. prof. dr. sc. Dario Škarica

            Rukopis je jedna zaokružena i pregledna cjelina koja predstavlja prvi sustavni temelj za daljnje istraživanje hrvatske filozofske baštine 19. stoljeća ostavljajući dovoljno prostora za nove istraživačke radove i daljnje usustavljenje ovog djelomično istraženog razdoblja iz povijesti hrvatske filozofije. Kroz izbor građe i tema, promišljenu i kvalitetnu razradu postavljene problematike te otvorenost novim istraživačkim poticajima, autor je napisao kvalitetno znanstveno djelo, koje će svakako biti jedno od ključnih znanstvenih ishodišta za proučavanje povijesti hrvatske filozofije. Pritom se služi analitičkom i sistematičkom metodom stvarajući kvalitetnu cjelinu i pregledno razrađeno problematiku koja predstavlja određeni izazov svim filozofima koji se bave poviješću hrvatske i opće filozofije. Njegov tekst nije strogo zatvorena cjelina, nego zaokruženi misaoni tijek, koji otvara prostor novim spoznajama, a da pritom potiče interdisciplinarni pristup i zdravu polemiku.

                                                                                               doc. dr. sc. Daniel Patafta

Doc. dr. dr. sc. Ivan Macut i dr. sc. Dinko Aračić preveli su Ispovijest vjere (1528.) Martina Luthera i napisali opširnu uvodnu studiju u djelo. Knjiga sadrži 136 stranica, a recenzenti su: izv. prof. dr. sc. Lidija Matošević (Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik – Sveučilišta u Zagrebu) i doc. dr. sc. Emanuel Petrov (Katolički bogoslovni fakultet – Sveučilišta u Splitu). Knjigu je izdala Služba Božja. Knjiga sadrži: I. Uvodna studija: Uvod; 1. Ukratko o životu i djelu Martina Luthera; 2. Okolnosti nastanka djela; 3. Uvod u bolje razumijevanje djela. II. Bekenntnis M. Luthers (1528.); III. Ispovijest vjere Martina Luthera (1528.); Kazalo imena; Bibliografija; O autorima; Recenzije djela.

Iz recenzija:

„Posebna je vrijednost ovog spisa u tome što na jednome mjestu te u jednom kratkom tekstu do izražaja dolazi ne samo Lutherova polemička oštrina (i inače karakteristična za teološke tekstove i komunikaciju Lutherova vremena), već i ekumenska širina Lutherove teologije. Tako će svaki onaj koji imalo poznaje teologiju, a osobito ekumensku problematiku, čitajući ovaj tekst, morati uočiti koliko su Lutherovi stavovi o pojedinim kontroverznim pitanjima onoga vremena (a dijelom i danas) – kao što je, primjerice, shvaćanje potrebe i značenja ispovijedi, uloge Marije i svetaca, odnosa prema slikama/ikonama i dr. – s ekumenskoga gledišta puno širi nego što je to slučaj s kasnijim reformatorima, koji su, puno više, nego sam Luther, imali potrebu, kao i njihovi sugovornici na katoličkoj strani, ocrtati oštre granice između protestantskog i katoličkog identiteta. Upravo stoga ne treba se čuditi što je u suvremenim ekumenskim razgovorima baš Lutherov teološki opus privukao pozornost te što je ekumenski potencijal Lutherova opusa postao zanimljiv i protestantima i rimokatolicima“.

                                                           Izv. prof. dr. sc. Lidija Matošević

„Jasnoća i jednostavnost prikaza pružaju i prosječnom čitatelju temeljne pojmove o Reformaciji i njezinu credu, te tako otvaraju i potiču put ekumenskog dijaloga. Uz ekskluzivni hrvatski prijevod, uvodna studija sustavno u naslovima i sadržaju, referira jasnim i čitljivim stilom ključne okolnosti i smjernice za razumijevanje izvornog Lutherova teksta, prvi put na hrvatskom jeziku. Upravo zato, ovo djelo predstavlja jedan od boljih poticaja ekumenskom dijalogu s reformatorskom Crkvom, osobito među radovima dostupnim na hrvatskom jeziku. Neosporivo je da će katoličkom čitatelju pomoći nadvladati percepciju negativne konotacije i otpora prema reformaciji, te naglasiti bitnu karakteristiku Crkve – da bude jedna“.

                                                           Doc. dr. sc. Emanuel Petrov

Knjiga sadrži ukupno 192 stranice, a recenzenti su prof. dr. sc. Ivica Žižić; izv. prof. dr. sc. Dušan Moro i doc. dr. sc. Emanuel Petrov. Knjigu je izdala Služba Božja. Knjiga je udžbeničkog karaktera namijenjena onima koji žele dobiti uvid u pojedina pitanja istočne teologije.

Knjiga sadrži 15 poglavlja i to: Umjesto uvoda – O važnosti kršćanskog Istoka; 1. Preciziranje terminologije i podjela Istoka; 2. Izvori Istočne teologije; 3. Karakteristike Istočne teologije; 4. Teološki izričaji Drevnih Istočnih Crkava; 5. Presveto Trojstvo; 6. Ekleziologija; 7. Blažena Djevica Marija, 8. Liturgija i sakramenti općenito; 9. Sakramenti pojedinačno; 10. Eshatologija; 11. Ikone; 12. Mistična teologija; 13. Zakonik Kanona Istočnih Crkava iz 1990.; 14. Enciklika pape Ivana Pavla II. Ut unum sint – Da budu jedno; 15. Apostolsko pismo pape Ivana Pavla II. Orientale lumen – Svjetlo Istoka.

Projekt pod naslovom „Kritička obrada i objavljivanje rukopisa Znanje i vjera filozofa Stjepana Zimmermanna“ (nositelj projekta: Katolički bogoslovni fakultet u Splitu; projektni partner: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, Zagreb; voditelj projekta: doc. dr. dr. sc. Ivan Macut) je dovršen.

Projekt je uključivao slijedeće faze rada: istraživanja rukopisa, prepisivanje, kritička obrada te pisanje uvodne studije te na koncu objavljivanje jedinstvene studije: uvodna studija i rukopis u izdavačkoj kući Kršćanska sadašnjost. Izdana knjiga sadrži 693 stranice.

Macut u opširnoj uvodnoj studiji prikazuje život i rad Stjepana Zimmermanna te naznačuje svu kompleksnost rada na njegovom rukopisu koji je više puta od samog autora prerađivan, ispravljan i proširivan. Sve to dokumentirano je i popratnim materijalima kako bi se uvidio istraživački i kritički dio rada na samom rukopisu. Ovo je djelo Zimmermann pisao i dorađivao nakon sloma NDH za vrijeme komunističke Jugoslavije. Njemu je osobno bilo zabranjeno objavljivanje te je bio prisiljen u samoći svoje profesorske sobe stvarati djela koja će tek mnogo godina nakon njegove smrti ugledati svjetlo dana. Da je ovaj rukopis pisan u ozračju straha od komunističkih vlasti svjedoči i činjenica da je Zimmermann svojom rukom na koricu potpisao svog kolegu profesora i filozofa Teofila Harapina, a koji je 1944. godine preminuo.

Knjiga sadrži ukupno 168 stranica, a recenzenti su: doc. dr. sc. Emanuel Petrov i doc. dr. sc. Daniel Patafta. Knjigu je izdala Služba Božja, Split, 2020.