Knjiga sadrži ukupno 880 stranica, a recenzenti su: prof. dr. sc. Dario Škarica te dr. sc. Bojan Marotti. Knjigu je izdala Služba Božja.
Izvaci iz recenzija:
Uobičajeno je sintezu pisati nakon što su brojna partikularna istraživanja već dala svoje rezultate. U ovome slučaju, međutim, opsežnih i detaljnih partikularnih istraživanja, zapravo, i nema: neki autori i škole tematizirani u ovome rukopisu gotovo da dosad i nisu istraživani, neki drugi opet istraživani su, ali ne toliko da bismo mogli govoriti o sasvim jasnoj i u osnovi definitivnoj slici njihova djela, koja se više neće bitno promijeniti. U cjelini, možemo reći da rukopis nudi filozofske portrete brojnih hrvatskih filozofa iz razdoblja od 1945. do 1991. g., kroz prikaz golema broja pojedinih odabranih njihovih djela, pružajući tako sadržajno bogatu informaciju i o pojedinim filozofskim školama i pristupima što su obilježili to razdoblje u povijesti hrvatske filozofije, te u tome pogledu zacijelo ispunjava očekivanja primjerena sintezi koja, kako smo već istaknuli, uglavnom još nema na raspolaganju iscrpna partikularna istraživanja, na koja bi se mogla u potpunosti osloniti.
izv. prof. dr. sc. Dario Škarica
Opsežan rukopis Ivana Macuta završni je dio svojevrsne »trilogije«, u kojoj se obrađuje i prikazuje nešto više od stotinu godina u povijesti hrvatske filozofije, naime, od obnove Sveučilišta u Zagrebu godine 1874. pa do raspada bivše Jugoslavije, tj. do uspostave samostalne hrvatske države godine 1991. Predložio bih nakladniku da se knjiga svakako objavi. Ponajprije, uložen je golem trud, obrađena je i skupljena na jednome mjestu velika građa, a pročitana je i znatna količina tzv. sekundarne literature. Ovo je prvi pokušaj da se to razdoblje u hrvatskoj filozofiji u cjelini, »sintetički«, obradi, te je razumljivo što ima određenih kolebanja, pa i nedoumica o tome kako je najbolje razvrstati pojedine filozofe. Kako se voli reći, i mi smo dio toga razdoblja, pa još nemamo »povijesne distance«. Ipak, ovdje je iznesena cjelina, kao i jedno razumijevanje te cjeline, i svaka će buduća povijest ovoga razdoblja u hrvatskoj filozofiji morati voditi računa (i) o ovoj knjizi.
dr. sc. Bojan Marotti